Prelamanje svetlosti
Prelamanje svetlosti se događa na graničnim površinama između dve sredine, različitih optičkih gustina.
Upadni, prelomljeni zrak i normala leže u istoj ravni.
Upadni, prelomljeni zrak i normala leže u istoj ravni.
Kada svetlosni zrak prelazi iz optički ređe sredine u gušću, prelama se ka normali. (slika a)
Kada svetlosni zrak prelazi iz optički gušće u optički ređu sredinu, svetlost se tada prelama od normale. (slika b)
Zraci koji padaju normalno na graničnu površinu ne prelamaju se.
Brzina svetlosti u vakuumu je najveća poznata brzina u prirodi i iznosi:
Indeks prelamanja (n) je odnos brzina svetlosti u dvema datim sredinama.
1. Apsolutni indeks prelamanja je indeks prelamanja neke providne sredine u odnosu na vakuum.
1. Apsolutni indeks prelamanja je indeks prelamanja neke providne sredine u odnosu na vakuum.
c0 – brzina svetlosti u vakuumu
c- brzina svetlosti u datoj sredini
c- brzina svetlosti u datoj sredini
2. Relativni indeks prelamanja jednak je odnosu brzina svetlosti u dvema datim sredinama kroz koje prolazi.
Obrnuto je srazmeran apsolutnim indeksima prelamanja svetlosti za te dve sredine.
Efekat prelamanja svetlosti vidimo kod
- Totalne refleksije
- Prelamanje kroz planparalelnu ploču
- Prelamanje kroz prizmu