Nuklearna fisija (cepanje jezgra)
Pri fisiji nastaju dva nova, lakša jezgra i oslobađa se fisiona energija, koja je do 20 puta veća od energije koja se oslobađa u alfa, beta i gama raspadu (u poređenju sa hemijskim reakcijama energija fisije je milion puta veća).
Dva lakša jezgra nastala fisijom nazivaju se fisioni produkti ili fragmenti.
Spontana fisija kao nuklearni raspad dešava se vrlo retko, ali na primer, fisiju urana mogu izazvati neutroni.
Dva lakša jezgra nastala fisijom nazivaju se fisioni produkti ili fragmenti.
Spontana fisija kao nuklearni raspad dešava se vrlo retko, ali na primer, fisiju urana mogu izazvati neutroni.
Kada neutron dospe u jezgro atoma, u jezgru nastaje poremećaj i ono se deli na dva dela, koja nisu jednaka. Uz to se oslobađaju 2 do 3 nova neutrona, a javlja se i radioaktivno zračenje. Razbijanjem jezgra atoma oslobodi se i ogromna toplota.
Ovo je lančana reakcija koja je vrlo brza, tako da se cepanje jezgara atoma sadržanih u jednom kilogramu urana izvrši za nekoliko milionitih delova sekunde.
Samo iz jednog kilograma urana dobija se toplotna energija koja odgovara količini toplote nastaloj sagorevanjem oko 300 vagona uglja.
Samo iz jednog kilograma urana dobija se toplotna energija koja odgovara količini toplote nastaloj sagorevanjem oko 300 vagona uglja.
Nuklearna fuzija
Procesi nuklearne fuzije su procesi suprotni fisiji. U ovom procesu laka jezgra formiraju novo jezgro i oslobađa se ogromna fuziona energija.
Fuziona energija je istog reda veličine kao i energija oslobođena pri fisiji.
Fuziona energija je istog reda veličine kao i energija oslobođena pri fisiji.
Na primer:
Dva protona i dva neutrona mogla bi da obrazuju jezgro helijuma, ali je potrebno da se ta četiri nukleona približe jedan drugom na malo rastojanje (prečnik jezgra helijuma) da bi delovale nuklearne sile.
Problem je što se javljaju odbojne električne sile među protonima. Da bi se protoni približili na tako malo rastojanje, potrebno je da raspolažu veoma velikim kinetičkim energijama, što se može postići vrlo visokim temperaturama. U laboratorijama na Zemlji se to teško može ostvariti.
Procesi fuzije neprekidno teku u unutrašnjosti zvezda.
Dva protona i dva neutrona mogla bi da obrazuju jezgro helijuma, ali je potrebno da se ta četiri nukleona približe jedan drugom na malo rastojanje (prečnik jezgra helijuma) da bi delovale nuklearne sile.
Problem je što se javljaju odbojne električne sile među protonima. Da bi se protoni približili na tako malo rastojanje, potrebno je da raspolažu veoma velikim kinetičkim energijama, što se može postići vrlo visokim temperaturama. U laboratorijama na Zemlji se to teško može ostvariti.
Procesi fuzije neprekidno teku u unutrašnjosti zvezda.